Osnovna škola Petra Krešimira IV. Šibenik

Prošli je tjedan nekoliko nas, učenika sedmih i osmih razreda, inače članova Ekoskupine naše škole, u pratnji svojih učiteljica Sofije Boras Itković i Mariane Baice Kostelac, posjetilo upravu NP „Krka” u Šibeniku. Tamo su nas srdačno dočekale rukovoditeljica Odsjeka za odnose s javnošću mr. Katia Župan i Tihana Jurić, zaposlenica istog odsjeka. Poslušali smo interesantno predavanje i puno naučili o načinima upravljanja parkom u skladu s principima održivog razvoja. Imali smo pregršt pitanja za predavačice koje su iscrpno i strpljivo odgovarale na njih. Ovaj je posjet dogovoren u okviru školskog projekta „Povratak u zelenu budućnost – život s Krkom i uz nju jučer, danas, sutra”.  S djelatnicima Nacionalnog parka napravili smo intervju. Možete ga pročitati pod „opširnije”.

Intervju Ekoskupine s djelatnicima Nacionalnog parka „Krka”

    1. Primjenjujete li principe održivog razvoja u upravljanju Parkom?
Nacionalni park „Krka“ jedinstven je prostor suživota čovjeka i rijeke u kršu, sačuvanih prirodnih procesa, biološke raznolikosti, krajobraznih vrijednosti, te kulturne i tradicijske baštine. Primarna misija javne ustanove koja njime upravlja jest, između ostalog, očuvanje kakvoće vode rijeke Krke, procesa sedrenja i jedinstvene krške bioraznolikosti, te oblikovanje kvalitetnih sadržaja koji će posjetiteljima omogućiti istinski doživljaj prirode. 
Održivi razvoj temelj je svih upravljačkih aktivnosti u koje se ubrajaju zaštita, edukacija ali i razvoj posjetiteljske infrastrukture koji se planski odvija već dugi niz godina. U sklopu odgovornog upravljanja posjećivanjem, sukladno Prostornom planu Nacionalnog parka „Krka“, Planu upravljanja i Godišnjim programima zaštite dio NP „Krka“ osposobljen je za edukativan prihvat posjetitelja. Prihodi ostvareni od prodaje ulaznica pružaju mogućnost ulaganja u nove projekte, unapređenja sadržaja, razvoja srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke, provođenja istraživanja, monitoringa i zaštite.
JU Nacionalni park „Krka“ s posebnom pažnjom prati i promjene u ekosustavima povezane s klimatskim događanjima te aktivno provodi mjere njihovog ublažavanja. Posljedice klimatskih promjena sve su prisutnije i vidljivije u našoj svakodnevici. Ovo je tema od jedinstvenog interesa za čovječanstvo koja poziva na zajedničko djelovanje. 
    2. Od kada?
Zbog izuzetne osjetljivosti ovog zaštićenog područja na sve promjene u okolišu, JU NP „Krka“ od osnutka provodi mjere održivog upravljanja te konstantno prati promjene. U okviru izrade novog Plana upravljanja predviđeno je niz aktivnosti vezanih i uz klimatske promjene i prilagođavanje Parka novim oblicima upravljanja kako bi se utjecaj klimatskih promjena sveo na minimum.
    3. Zašto ste se odlučili za takav pristup upravljanja?
Model upravljanja Nacionalnim parkom temelji se na zaštiti i održivom upravljanju, edukaciji, sigurnom i kvalitetnom posjećivanju i prostornoj i vremenskoj disperziji posjetitelja u cilju rasterećenja najpoznatijih lokaliteta te doprinosa ukupnom društvenom, gospodarskom i ekološkom boljitku.
Želeći kulturni turizam integrirati u ukupnu ponudu Nacionalnog parka „Krka“, smanjiti opterećenost pojedinih lokaliteta a Park predstaviti kao jedinstvenu cjelinu suživota prirode i čovjeka, koji su ga oblikovali kroz tisućljeća, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ svako ljeto organizira bogat kulturni program. I sam umjetničko djelo prirode, sa slapovima i bujnom vegetacijom kao kulisama, Park nadahnjuje glazbenike, slikare, glumce i plesače u njihovu izričaju. Zvuci Krke, Burnumske Ide i Green Eye Festival posjetiteljima predstavljaju Krku i njezino područje kao vrijednu kulturnopovijesnu destinaciju, bogatu zabavnim kulturnim programima.
    4. Možete li nam navesti neke primjere mjera koje primjenjujete?
U sklopu aktivnosti ekološki održivog upravljanja zaštićenim područjima postavljena je plutača za mjerenje kakvoće vode na Visovačkom jezeru kako bi se proveo što bolji i kvalitetniji monitoring kvalitete voda. Postavljanje plutače u Visovačkom jezeru i dugoročno praćenje glavnih ekoloških činilaca koji utječu na razvitak i opstanak zajednica u jezeru olakšat će upravljanje i omogućiti pravovremeno reagiranje na uočene promjene.
Suočena s klimatskim promjenama, JU Nacionalni park „Krka“ nastoji djelovati preventivno, tako u Parku dio brodske flote vozi na elektropogon, vozni park se postupno zamjenjuje hibridnim i električnim vozilima, postavljene su elektropunionice za automobile kao i solarna stabla za punjenje mobilnih uređaja. Donesena je mjera ograničenja kupanja kako bi se zaštitile sedrene barijere, posjetitelji se upućuju na korištenje 47 km pješačkih staza i 388 km biciklističkih ruta za koje na raspolaganju imamo i električne bicikle za potpuno uživanje u prirodnim i kulturnopovijesnim vrijednostima Parka. Dodatno poduzimamo mjere za budućnost kako bismo postigli plastic free park razinu ekološke osviještenosti.
Najveća promjena u sustavu posjećivanja jest model ograničenja broja posjetitelja na Skradinskom buku. Kako bi se sačuvala ljepota koja se oblikovala tijekom dva milijuna godina i prirodi dalo vrijeme potrebno za njezinu obnovu, broj posjetitelja na Skradinskom buku ograničen je na deset tisuća u jednom trenutku. Posjetitelji se usmjeravaju na uzvodne lokalitete jer upravo uzvodno od Skradinskog buka kriju se magični srednji i gornji tok rijeke Krke, manje poznati, ali jednako atraktivni prostori, pogotovo ljubiteljima aktivnog boravka u prirodi. 
    5. Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete po tom pitanju?
Od proglašenja nacionalnog parka 1985. do početka novog tisućljeća cilj je bio posjetiteljski se afirmirati i tu je glavnu ulogu odigrao Skradinski buk kao najpoznatiji i naposjećeniji lokalitet. Međutim, najveći dio infrastrukturnih ulaganja od 2012., kada je uređena 8,5 km duga poučno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, jedna od najljepših u Hrvatskoj, do 2014., kada je za posjetitelje otvorena Oziđana pećina, pretpovijesni lokalitet iznad Roškoga slapa, do koje vodi 517 drvenih stepenica položenih na stijenu, usmjeren je na uzvodne lokalitete, kako bi se ostvario idući cilj, a to je kvalitetna prostorna i vremenska disperzija posjetitelja. Pritom nije bila namjera replicirati Skradinski buk, već ponuditi druge sadržaje i oblike posjećivanja, prilagođenje posjetiteljima koje zanimaju aktivan boravak u prirodi i edukacija. Posjetiteljski centar u Laškovici otvoren je kao polazišna točka za aktivne vrste posjećivanja na srednjem toku Krke. Prvotna namjera ovoga centra jest da zaživi kao mjesto za odmor, informiranje i planiranje obilaska Parka. U posljednjoj fazi realizacije je i edukativno-volonterski centar Eko kampus „Krka“ u Puljanima kao kruna valorizacije i promocije lokaliteta na uzvodnom toku Krke. Ali u pozadini ovog, kao i brojnih drugih projekata koje Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ provodi, jest oživljavanje djelatnosti lokalnog stanovništva. 
Skradinski buk je naš najpoznatiji i najposjećeniji lokalitet i vjerojatno će to biti i nadalje. Izražena sezonalnost dovodi do stvaranja osjećaja gužve na najposjećenijem lokalitetu u vršnim trenucima te smanjuje doživljaj zaštićene prirode. Osim toga, prevelik broj posjetitelja u jednom trenutku na istom mjestu utječe na kakvoću vode rijeke Krke, procese sedrenja i oštećenje vodene vegetacije zbog kupanja stoga je ono zabranjeno na temeljnom fenomenu od siječnja 2021.
    6. Na koji način mjerite uspješnost metoda koje primjenjujete?
Sustavnim planiranjem projekata zaštite, razvojem metoda i alata za praćenje i monitoring.
    7. Kako se održivo poslovanje odrazilo na ekonomiju Parka? Usporedite kratkoročni i dugoročni benefit.
Kratkoročni i dugoročni benefiti sadržani su u temeljima postojanja ovog zaštićenog područja, zaštiti prirodnih procesa i biološke raznolikosti. Osnovna djelatnost Ustanove uključuje zaštitu, održavanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirodnih dobara te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenom području.
    8. Kako biste ocijenili politiku održivosti NP „Krka“ u usporedbi s drugim sličnim ustanovama u RH i svijetu?
Nacionalni park „Krka“, primjerice, prvo je zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj koje je realiziralo mjere ograničenja broja posjetitelja radi zaštite temeljnog fenomena i povećanja kvalitete doživljaja posjetitelja, što je u svijetu redovita praksa.
    9. Smjernice održivog razvoja osim zaštite prirode uključuju i dobrobit lokalnog stanovništva. Možete li nam ukratko opisati suradnju Parka s lokalnim stanovništvom?
Doprinos Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ kvaliteti života i razvoju lokalne zajednice je zaista višestruk. Suradnja s lokalnim stanovništvom jedan je od prioriteta Nacionalnog parka. Dobar primjer sinergije su tradicionalni susreti s lokalnim stanovništvom kroz koje održavamo edukativne radionice, a koje koristimo za jačanje komunikacije i međusobnu razmjenu ideja. Kvalitetna i kontinuirana suradnja između Nacionalnog parka „Krka“ i lokalnog stanovništva preduvjet je zajedničkog rasta i razvoja temeljenog na očuvanju i unapređenju biološke raznolikosti i zaštiti okoliša. 
Očuvanje tradicionalnog stočarstva, odnosno poticanje lokalnog stanovništva na bavljenje njime, jedan je od pozitivnih primjera suradnje s lokalnom zajednicom i izravnog uključivanja lokalnog stanovništva u rad Ustanove. Cilj projekta je izrada modela obnove zaraslih kamenjarskih travnjaka radi povratka bioraznolikosti na kamenjarske travnjake NP „Krka“. To je ujedno važan korak u zaustavljanju depopulacije toga prostora, jer pozitivno utječe na demografsku obnovu. 
Nadalje, Park predstavlja rekreativnu zonu za lokalno stanovništvo kao idealno odredište za aktivan boravak u prirodi. Kontinuirano uređujemo poučno-pješačke staze i biciklističke rute na objema obalama Krke i povezujemo ih u logične cjeline kako bismo posjetiteljima, lokalnom stanovništvu i njihovim gostima omogućili aktivni odmor, sportsku rekreaciju ili kvalitetno obiteljsko druženje u prirodi. 
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ može se pohvaliti kvalitetnom suradnjom sa svim dionicima na lokalnoj razini kroz projekte, događanja, edukacije a sve u cilju zaštite i promocije prirodnih ljepota cijelog područja te napretka i održivog razvoja ruralnog područja. Suradnja i zajedništvo očituju se u projektima na obostranu inicijativu i obostranu korist kako bi stvorili preduvjete za razvoj krajeva koji gravitiraju Krki i koji predstavljaju veliki potencijal razvoja lokalnog gospodarstva. Osim s nadležnim institucijama, suradnja je aktivna i uspješna s gradovima i općinama na području NP „Krka“ ali i šire, zatim s udrugama koje djeluju prvenstveno u sektoru zaštite prirode i kulturno-povijesne baštine, znanstvenim i stručnim institucijama, turističkim zajednicama, lokalnim zajednicama i stanovništvom.
    10. Surađujete li sa školama i/ili drugim obrazovnim i znanstvenim ustanovama po pitanju obrazovanja o održivom razvoju?
Edukacija, kao jedan od najvažnijih stupova na kojima počiva održivo upravljanje Nacionalnim parkom „Krka“, utkana je u sve razvojne dokumente i planove Javne ustanove Nacionalni park „Krka“ i snažno isprepletena sa svim aktivnostima koje se u Parku provode, bilo da je riječ o zaštiti, infrastrukturnim ulaganjima ili upravljanju posjetiteljima. Po raznolikosti edukativnih programa, angažmanu djelatnika i odazivu polaznika, Nacionalni park „Krka“ vodeći je primjer odgojno-obrazovne uloge zaštićenog područja. Najveći broj radionica odnosi se na djecu. Kroz brojne radionice želimo im pokazati kako svojim ponašanjem mogu utjecati na prirodu, učimo ih o vodi i bioraznolikosti u Parku, igramo se i natječemo na svježem zraku i zajedno obilježavamo važne datume u zaštiti prirode. Predavanja i edukativne radionice održavaju se na brojnim lokalitetima na cijelom području Parka a naši stručni djelatnici posjećuju škole i vrtiće u Šibensko-kninskoj županiji. U cilju upoznavanja načina na koje možemo smanjiti globalni konzumerizam i odbačenim stvarima udahnuti novi život, od 2012. godine organiziramo radionicu Znanjem do očuvanja, namijenjenu odraslom lokalnom stanovništvu. Također, za „lokalce“ koji se bave poljoprivredom na području uz Nacionalni park „Krka“ dogovaramo susrete tradicijskih proizvođača i gospodarstvenika uz Krku, kada nam u goste dolaze i stručni predavači, koji radionicu znaju održati u vinogradu ili masliniku.
JU „Nacionalni park Krka“ za svaku novu školsku godinu priprema brojna predavanja, edukativne radionice i terensku nastavu. Programi u kojima sudjeluju djelatnici NP „Krka“ prilagođeni su različitim uzrastima i namijenjeni širenju znanja o zaštiti prirode i okoliša te kulturno-povijesne baštine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo je preporuku za provođenje edukativnih programa Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ na temelju stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje kojim je potvrđen vrijedan doprinos programa u ostvarivanju postignuća učenika. Agencija ističe da su programom predložene aktivnosti prilagođene odgojno-obrazovnim potrebama i uzrastu učenika i usmjerene na razvoj temeljnih kompetencija i osobne odgovornosti učenika.
Naša je želja da djeci od najranijih dana pokažemo važnost suživota s prirodom i načine kako mogu pridonijeti njenom očuvanju.

HIDROELEKTRANE
    1. Koliko hidroelektrana ima na rijeci Krki?
Energetsko iskorištavanje rijeke Krke bilo je pokretač industrijskog razvoja ovoga kraja, a danas je sustavna zaštita prirodnog fenomena rijeke Krke jedini put prema održivom razvoju njezina područja. 
Duž toka rijeke Krke od 1895. do 1911. godine izgrađene su četiri hidroelektrane: HE Krka (1895.) i HE Jaruga na Skradinskom buku (1904.), HE na Roškom slapu (1911.) i HE Miljacka (1907.) na slapu Miljacka. U planu su bile još dvije hidroelektrane, na Skradinskom i na Bilušića buku, ali one nisu izgrađene. Od četiri hidroelektrane, tri i danas proizvode električnu energiju i dio su jedinstvenog elektrifikacijskog sustava Republike Hrvatske.
    2. Koje vrste su te elektrane?
Sve četiri elektrane su hidroelektrane, drugim riječima koriste vodu kao pokretačku snagu.
    3. Koji je princip njihova rada?
Samo održivim korištenjem obnovljivih izvora energije, poštujući zakone i snagu prirode, moguće je sačuvati iskonsku ljepotu rijeke Krke za generacije koje dolaze. Zato Pravilnik o zaštiti i očuvanju rijeke Krke propisuje da su korisnici voda i javnog vodnog dobra koji upravljaju hidroelektranama u Nacionalnom parku dužni osigurati ekološki prihvatljiv protok. Ekološki prihvatljiv protok određuje se na temelju stručne studije koju prihvaćaju Javna ustanova i korisnik voda i javnog vodnog dobra uz prethodno mišljenje Ministarstva.
 
Hidroelektrična energija, odnosno njezina proizvodnja, ima svoje prednosti i mane. Prednosti hidroelektrana su u tome što ispuštaju vrlo malo štetnih plinova, imaju dulji vijek trajanja od termoelektrana ili nuklearnih elektrana i manje troškove proizvodnje, a brane koje se grade za njih mogu spriječiti poplave ili pomoći u navodnjavanju. Nedostaci su im u tome što njihov rad utječe na ekosustav u kojem se nalaze, prvenstveno kontrolirajući količinu vode, što dovodi do promjena u sastavu životnih zajednica. 
NP „Krka“ 3. je po veličini nacionalni park u Hrvatskoj, površinom veći od njega su NP „Plitvička jezera“ i NP „Kornati“.