Osnovna škola Petra Krešimira IV. Šibenik

U spomen na našeg slavnog sugrađanina, izumitelja i jezikoslovca Fausta Vrančića i njegov Rječnik pet najuglednijih europskih jezika učiteljica hrvatskoga jezika Jelena Buđanec i učiteljica engleskog i talijanskog jezika

Faust Vrančić je sastavio i 1595. izdao u Veneciji prvi rječnik hrvatskoga jezika uvrstivši ga među pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe. Polazni je stupac latinski (Latine), a zatim se nižu talijanski (Italice), hrvatski (Dalmatice), njemački (Germanice) i mađarski (Ungarice).

Vrančić čakavsko narječje naziva dalmatinskim jezikom, koje je u ono vrijeme bilo književnim jezikom i njime se u prošlosti govorilo na znatno širem području negoli danas. Rasprostiralo se ne samo po otocima, nego i na velikome dijelu dalmatinskog ozemlja, dopiralo do Like, porječja Kupe, Slavonije i dijela Bosne, a nekolicina stručnjaka drži da se njime govorilo i u samome Dubrovniku. Ono je Vrančiću kao Šibenčaninu bilo najbliže i on ga je držao najljepšim među trima hrvatskim narječjima.  
(Digitalizirana baština,  Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=879)

Žana Lasinović Klarić odlučile su pokrenuti projekt Zavičajni slikovni rječnik šibenskog kraja. Budući da su primijetile da učenici sve manje znaju zavičajne riječi, odlučile su ih spasiti od zaborava time što će s učenicima napraviti rječnik u kojem će svaka riječ biti popraćena slikom i objašnjenjem na hrvatskom i talijanskom jeziku. Projekt je prvo započeo istraživanjem na terenu: učenici su razgovarali s članovima obitelji, zapisivali stare riječi, fotografirali predmete koji predstavljaju te riječi, a zatim pisali natuknice s objašnjenjima na hrvatskom i talijanskom jeziku služeći se rječnicima hrvatskog i talijanskog jezika. Radeći na ovom projektu, uspjeli su pronaći predmete koji se više ne upotrebljavaju, poput maškarjola i bruštulina. Ovaj rječnik spasio ih je od zaborava (kao i mnoge druge riječi) – njihova fotografija u ovom rječniku svjedočit će o njihovu postojanju. Rad na zavičajnom rječniku povezao je generacije, mlađe i starije, jer su učenici provodili više vremena s  djedovima i bakama i saznali kako se živjelo nekad. U Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić predstavili smo ovaj projekt izložbom.   

 Rezultat projekta je rječnik od 409 natuknica – zavičajnih riječi popraćenih slikom. Na rječniku će raditi i sljedeće generacije učenika, nadopunjavati ga i koristiti u učenju.